Wednesday, 17 December 2014

Radost koja nas ispunjava kada vodimo aktivan život

Jeste li sretni? Želite li biti sretni? Naravno, ovo su pitanja koja susrećemo sve češće u raznim brošurama, uz prelijepe slike bijelih oblaka, sunca, potočića i sl. takve slike, naravno, samo pređemo pogledom, rijetko zastajemo nad njima, a zašto bi smo? Ovakva pitanja su uvijek suvišna, moglo bi se reći i pretjerana. Okupacija svakidašnjim stvarima, moje zujanje od tačke A do tačke B, često ne dozvoljava vrijeme za fizičke aktivnosti. Čekajte, trebamo biti jaki i odlučni ;). Zaustavimo se, prije nego krenemo dalje i postavimo sebi ova ista pitanja ponovno. Dodajmo k tome još, naravno, vodimo li kvalitetan život.  Radost i sreća se mogu pojaviti u različitim oblicima i različitim trenutcima. A kroz njeno pojavljivanje smo bitni mi. Ponekad nas čine sretnim male stvari, a ponekad velike. Najbolji je spoj i jednih i drugih. 
Ali danas bih pisala o fizičkim aktivnostima, koje nas mogu učiniti zdravijim i radnosnijim, a jednostavne su za sve nas, sa sigurnošću bi se moglo reći. Sjećate se, kao djeca smo bili radosni i razigrani, bilo je prepuno igara, trčkaranja uokolo, plesova i sl. Bili smo radosni i sretni, jer naš je život bio ispunjen i fizičkim aktivnostima. 

Da li ste znali da naši mišići u organizmu zauzimaju 40% mase tijela, a u njihovom sastavu se nalazi najviše vode (75%), pored vode tu su i proteinske niti, kao što su aktin i miozin (20%), a ostalih 5% zauzimaju kalij, magnezij, fosfati, mitohondriji i enzimi.
 
Zdravi, radosni i lijepi, zašto ne bi smo bili?!  Dišimo punim plućima. Ukrasimo svoj život radostima poput vježbanja. Budimo radosniji i optimističniji.
Fizička aktivnost je pozitivan faktor u svakom slučaju, koji utječu na krv, jer se vježbanjem povećava broj krvnih ćelija, a te ćelije primaju više kisika, koji im je neophodan za stvaranje eritrocita. Također,  nivo CO2  raste u krvi, a volumen krvne plazme se smanjuje. 

A, ako uzmemo u obzir sistema disanja i naša pluća, također postoje velike razlike između ljudi koji se bave nekom fizičkom aktivnošću i onih koji ne vole ili ne pronalaze vrijeme. Vježbanjem možmo povećati  kapaciteta pluća, a za dokaz uzmimo to da najveća količina kisika, koju organizam može primiti u jednoj minuti kod sportaša je iznad 80 ml/kg/min, a kod ljudi koji se ne bave sportom ta vrijednost je niža čak i do 10-20 ml/kg/min.

Svi znamo da je fizička aktivnost  i odličan način u borbi protiv stresa, ako ne i među najboljim načinima za oslobađanje od stresa. Uz fizičku aktivnost možemo zadržati i  željenu tjelesnu težinu, a najvažnije je i to da će nam sniziti rizik od razvoja hroničnih bolesti. I malo fizičke aktivnost može smanjiti rizik od razvoja hroničnih bolesti do 50%, srčanih bolesti, moždanih udara, nekih vrsta raka i dijabetesa tipa dva. Također, smanjuje i  rizik od prerane smrti za oko 20% do 30%.

Moja fizička aktivnost, trenutno,  je brzo hodanje, da li ću doći do "Racewalk-a", kojim sam fascinirana, hm... nadam se, iskreno. Vježbam dva do tri puta sedmično. Kardiovaskularne vježbe su odlične za mršavljenje i održavanje zdravlja. Sport je prilično jeftin ne iziskuje dodatnu opremu i početno ulaganje, ukoliko ne želite profesionalno da se bavite brzim hodanjem. Još se uvijek vode debate, da li je brzo hodanje efikasnije od  trčanja. Ukoliko želite profesionalno da se zabavite brzim hodanjem ili "Racewalk-om" zakoračimo u budućnost, evo nekoliko ideja za opremu, kojom ćete sigurno plijeniti pažnju ;), u svakom slučaju, moj najdraži lik iz serije "Malcolm in the Middle", to čini ;): 

Brzo hodanje treba započeti polako i postepeno povećavati vrijeme i intenzitet kretanje.
Naravno, prije nego što krenete sa vježbanjem, ukoliko imate nekih medicinskih problema, savjetujte se sa ljekarom.    


Pri brzom hodanju trebate voditi računa o povećanju i smanjenju brznine prilikom kretanje. Ako trčite polako, a brže hodate, to znači da ćete brzim hodanjem potrošiti više kalorija. A ako ste u stanju da hodate duže, a trčate kraće, moguće je da ćete hodanjem potrošiti više kalorija. Efikasnost brzog hodanja možete i povećati nošenjem tegova za noge i ruke. 

Hvala na čitanju. 


No comments :

Post a Comment